Općina Karlobag
Prostor općine Karlobag predstavlja jugozapadni velebitski priobalni i gorski dio bivše općine Gospić (dio velebitske primorske padine).
Nalazi se na jugozapadu Ličko – senjske županije (dio Velebitskog podgorja), unutar koje graniči s jedinicama lokalne samouprave iz iste županije i to na sjeverozapadu relativno kratko s Gradom Senj i na sjeveroistoku s dugom granicom s Gradom Gospić, odnosno ima kratku granicu na jugoistoku s općinom Starigrad-Paklenica iz Zadarske županije, dok se prema zapadu pruža dio dugog (oko 40 km), ali uskog (širok 1,8 km ili 1 Nm Velebitskog (Podgorskog) kanala, preko koga graniči s Gradovima Novalja na sjeverozapadu i Pag na jugozapadu, smještenima na otoku Pagu.
Naseljenost
Kada govorimo o području Općine Karlobag kažemo da ono zaprima površinu od 283km2 i prostorno je jedna od manjih jedinica lokalne samouprave na području Ličko-senjske županije, gdje čini 5,30% sveukupne površine te županije. Na području Općine prema popisu iz 2011.god. u 14 raštrkanih malih samostalnih naselja živi 923 stanovnika. Prosječna gustoća naseljenosti iznosila je samo 3,60 stanovnika na km2, dok je prosjek Ličko-senjske županije (10 st/km2), odnosno državni prosjek (77,5st/km2). Apsolutnu većinu u Karlobagu čine Hrvati, a dominantna religija je rimokatolička.
Razvijenost
Područje općine Karlobag je područje s problemima i ograničenjima u razvoju. Sa 100-tnom površinom nalazi se unutar Parka prirode Velebit koji je ujedno i svjetski rezervat biosfere, i koji zbog izuzetne ekološke osjetljivosti pripada geostrateškoj i ekološkoj jezgri kontinentalnog područja Hrvatske. Područje Općine također pripada krškom brdsko – planinskom području, a posebno mu je zaštićeno obalno područje. Tipično je ruralno ili prijelazno područje bez pravih gradskih naselja, izrazito slabo i disperzno naseljeno, depopulacijsko i emigracijsko područje.
S obzirom na mali broj stanovnika a u odnosu na visinu proračuna Općine, financijska snaga po stanovniku veća je od 65% prosjeka Republike Hrvatske što nas svrstava u krug „bogatijih“ općina i gradova.To nam predstavlja veliki problem koji je ujedno i otežavajući čimbenik prilikom povlačenja i dobivanja sredstava iz raznih bilo predpristupnih fondova, državnih fondova i proračuna te ostalih izvora financiranja.
Negativni politički, društveni i gospodarski procesi tijekom 20. stoljeća u ovom priobalnom i gorskom dijelu Hrvatske odrazili su se na razvitak ovog prostora, a osobito na razmještaj stanovnika, na veličinu naselja prema broju stanovnika i na gustoću naseljenosti. Ta slabija stalna naseljenost u području općine Karlobag mijenja se tijekom ljetne turističke sezone kada se bitno povećava za nekoliko puta, dolaskom u ovaj prostor povremenih ili privremenih stanovnika u njihovim kućama za odmor, ali i drugih turista – gostiju i putnika, pa se tome mora posvetiti posebna i dužna pozornost.
Turizam
Općina Karlobag je JLS koja se već razvija u smjeru održivog razvoja ljetnog, zimskog, seoskog, lovnog, ribolovnog, zdravstvenog i kulturnog turizma, kao i u smjeru održivog razvoja poljoprivrede u sinergiji sa turizmom. Razvoj obrtništva, te servisnih djelatnosti se također očekuje u sinergiji s razvojem turizma, kroz postojeće kapacitete i poduzetničku zonu u Karlobagu. Za razvoj obrtništva, te servisnih djelatnosti potrebna su značajna sredstva i ulaganja te kvalitetan management, dok se razvoj turizma i poljoprivrede može realizirati sa manjim sredstvima. Školovani radnici za potrebe proizvodnih i servisnih djelatnosti postoje kako u Općini Karlobag, tako i u obližnjem Gospiću, Lici i Senju. Međutim u proizvodnim i servisnim djelatnostima nedostaju visokostručni radnici koji su potrebni za razvoj u smjeru finalnih proizvoda i usluga. Za razvoj ljetnog, seoskog, lovnog, zdravstvenog i kulturnog turizma potrebna su značajna ulaganja u doškolovanje domaćeg stanovništva – turističkih radnika iz svih zanimanja.
Naseljenost
Kada govorimo o području Općine Karlobag kažemo da ono zaprima površinu od 283km2 i prostorno je jedna od manjih jedinica lokalne samouprave na području Ličko-senjske županije, gdje čini 5,30% sveukupne površine te županije. Na području Općine prema popisu iz 2011.god. u 14 raštrkanih malih samostalnih naselja živi 923 stanovnika. Prosječna gustoća naseljenosti iznosila je samo 3,60 stanovnika na km2, dok je prosjek Ličko-senjske županije (10 st/km2), odnosno državni prosjek (77,5st/km2). Apsolutnu većinu u Karlobagu čine Hrvati, a dominantna religija je rimokatolička.
Razvijenost
Područje općine Karlobag je područje s problemima i ograničenjima u razvoju. Sa 100-tnom površinom nalazi se unutar Parka prirode Velebit koji je ujedno i svjetski rezervat biosfere, i koji zbog izuzetne ekološke osjetljivosti pripada geostrateškoj i ekološkoj jezgri kontinentalnog područja Hrvatske. Područje Općine također pripada krškom brdsko – planinskom području, a posebno mu je zaštićeno obalno područje. Tipično je ruralno ili prijelazno područje bez pravih gradskih naselja, izrazito slabo i disperzno naseljeno, depopulacijsko i emigracijsko područje.
S obzirom na mali broj stanovnika a u odnosu na visinu proračuna Općine, financijska snaga po stanovniku veća je od 65% prosjeka Republike Hrvatske što nas svrstava u krug „bogatijih“ općina i gradova.To nam predstavlja veliki problem koji je ujedno i otežavajući čimbenik prilikom povlačenja i dobivanja sredstava iz raznih bilo predpristupnih fondova, državnih fondova i proračuna te ostalih izvora financiranja.
Negativni politički, društveni i gospodarski procesi tijekom 20. stoljeća u ovom priobalnom i gorskom dijelu Hrvatske odrazili su se na razvitak ovog prostora, a osobito na razmještaj stanovnika, na veličinu naselja prema broju stanovnika i na gustoću naseljenosti. Ta slabija stalna naseljenost u području općine Karlobag mijenja se tijekom ljetne turističke sezone kada se bitno povećava za nekoliko puta, dolaskom u ovaj prostor povremenih ili privremenih stanovnika u njihovim kućama za odmor, ali i drugih turista – gostiju i putnika, pa se tome mora posvetiti posebna i dužna pozornost.
Turizam
Općina Karlobag je JLS koja se već razvija u smjeru održivog razvoja ljetnog, zimskog, seoskog, lovnog, ribolovnog, zdravstvenog i kulturnog turizma, kao i u smjeru održivog razvoja poljoprivrede u sinergiji sa turizmom. Razvoj obrtništva, te servisnih djelatnosti se također očekuje u sinergiji s razvojem turizma, kroz postojeće kapacitete i poduzetničku zonu u Karlobagu. Za razvoj obrtništva, te servisnih djelatnosti potrebna su značajna sredstva i ulaganja te kvalitetan management, dok se razvoj turizma i poljoprivrede može realizirati sa manjim sredstvima. Školovani radnici za potrebe proizvodnih i servisnih djelatnosti postoje kako u Općini Karlobag, tako i u obližnjem Gospiću, Lici i Senju. Međutim u proizvodnim i servisnim djelatnostima nedostaju visokostručni radnici koji su potrebni za razvoj u smjeru finalnih proizvoda i usluga. Za razvoj ljetnog, seoskog, lovnog, zdravstvenog i kulturnog turizma potrebna su značajna ulaganja u doškolovanje domaćeg stanovništva – turističkih radnika iz svih zanimanja.
